| Oglasavanje Marketing | Linkovi 
   
    | 
       
	Kamera 
	Borisa Spremo
 
 
  
 |  
 | 
        
            | KANADA | Petak, 9. jun 2017. |  
	
		| U torontskom metrou najzagađeniji vazduh |  
		|  |  
		| Na osnovu uzoraka vazduha iz sistema podzemne železnice prikupljenih u tri 
	kanadska grada, Vankuveru, Torontu i Montrealu, 2010-2011. godine, 
	Ministarstvo za zdravlje je, u partnerstvu sa univerzitetima Toronto i 
	Mekgil, sačinilo zanimljivu studiju. 
 
  
 U Torontu je situacija najgora. Kvalitet vazduha u torontskom metrou je čak 
	deset puta lošiji nego na ulicama, ili isti kao i u smogom pritisnutom 
	Bejdžingu, po prosečnom danu. Najviše je zagađen vazduh na samoj platformi, 
	čak za četrdeset odsto više nego u vozu. Prašina koja postoji u metro 
	sistemu zakovitla se pri ulasku voza u stanicu, zajedno sa metalnim 
	česticama koje stvaraju točkovi pri kočenju i u dodiru sa šinama.
 Greg Evans, profesor inženjerstva na Univerzitetu Toronto, objašnjava da je 
	to zbog koncepcije same podzemne železnice. On kaže da postoje dva načina 
	kako smanjiti parašinu – prvi je čišćenjem tokom noći, što razmatra TTC, i 
	drugi, pronalaženje izvora prašine i iznalaženje načina da se ona smanji.
 Evans takođe napominje da u Montrealu ima mnogo manje čestica metala, ali je 
	to zato što su tamošnji vozovi podzemne železnice na gumenim točkovima, a 
	kočnice su drvene. Što se Vankuvera tiče, tamo se metro većim delom kreće 
	iznad zemlje, čime je zagađenje unutar sistema drastično smanjeno.
 
 |  
	
		| Kanada ponovo pala po indeksu slobode medija |  
		|  |  
		| Kanada je ponovo, drugu godinu za redom, pala po vrednosti 
	indeksa o slobodi medija. Po ovogodišnjoj proceni Reportera bez granica, 
	Kanada je na 22. poziciji. U obrazloženju se naglašava da je Kanada prošle godine prošla kroz seriju 
	skandala koji su pokazali važnost, ali i osetljivost poverljivosti 
	novinarskih izvora. Tu je, pre svega, slučaj kada je provincijska policija 
	Kvebeka pratila bar šest novinara i konfiskovala novinarski kompjuter u 
	raciji na jednu redakciju, potom pribavljanje naloga za prisluškivanje 
	mobilnog telefona jednog novinara, a tu je i slučaj da je sud podržao zahtev 
	RCMP-a da novinar preda prikupljeni materijal iz istrage o terorizmu.
 U izveštaju se, takođe, kao direktan atak na medijske slobode pominje 
	hapšenje i potencijalna duga zatvorska kazna za novinara, koji je prošle 
	godine izveštavao o protestu protiv projekta za hidroelektranu Maskat Fols u 
	Labradoru.
 Inače, na ovogodišnjoj listi Reportera bez granica, na prvom mestu je 
	Norveška, a slede je još četiri severnoevropske zemlje, Švedska, Finska, 
	Danska i Holandija.
 Od zemalja iz bivše Jugoslavije, najbolje plasirana je Slovenija, 37, Bosna 
	i Hercegovina, 65, Srbija, 66, Hrvatska 74, Crna Gora 106, i Makedonija, 
	111. Pet poslednjih na listi sa ukupno 180 zemalja su Kina, Sirija, 
	Turkmenistan, Eritreja i Severna Koreja.
 Izveštaj ukazuje i da medijska sloboda nikada nije bila ovoliko ugrožena, s 
	tim da su Bliski istok i Severna Afrika najkomplikovaniji i najopasniji 
	regioni.
 
 |  
	
		| Najbolji Jukon, najgora Alberta |  
		|  |  
		| Kanadska privreda ostvarila blagi rast u prošloj godini Na osnovu podatak Statistike Kanade, nacionalna privreda je u prošloj godini 
	ostvarila rast od 1,3 odsto, s tim da je osam provincija i dve teritorije 
	zabeležile rast svog bruto domaćeg proizvoda.
 Jedini izuzeci su Alberta, Saskačuan i Severozapadne teritorije.
 Jukon se najviše oporavio. Posle pada od šest odsto u 2015. godini, prošle 
	godine je zabeležen rast od čak 8,2 odsto, dok je Nanavut profitirao za 3,9 
	odsto.
 Britanska Kolumbija je, drugu godinu za redom, prva među provincijama po 
	rastu sa 3,7 odsto, zahvaljujući industriji nafte i gasa i nekretninama. 
	Inženjerstvo i proizvodnja su, pak, po svojim rezultatima zaostali.
 Ontario je i prošle godine, isto kao i prethodne, 2015. godine, ostvario 
	rast od 2,6 odsto, a najjači sektor su bile usluge.
 Manitoba je odmah za Ontarijom, isto kao i Ostrvo princa Edvarda, gde su svi 
	privredni sektori ostvarili rezultate najbolje u poslednjih deset godina.
 Veći napredak od prosečnog nacionalnog ostvarili su još i Njufaundlend i 
	Labrador, 1,9 odsto, Kvebek, 1,7 odsto, i Nju Brunsvik, 1,4 odsto.
 Ispodprosečni rast ostvaren je Novoj Skotiji, svega 0,9 odsto.
 No, najgori rezultati zabeleženi su u Alberti, gde pad iznosi 3,8 odsto i 
	čak je blago uvećan u poređenju sa 2015. godinom. Saskačuan je pao za jedan 
	odsto, dok su Severozapadne teritorije tek neznatno zaostale, sa 0,1 odsto.
 
 |  
	
		| Priređen Dan Srbije u Kanadi |  
		|  |  
		| Dan Srbije organizovan je u glavnom gradu Kanade, Otavi, kao 
	deo manifestacije "Otava pozdravlja svet" i proslave 150 godina kanadske 
	konfederacije. Ambasada Srbije odgovorila je na poziv kanadskih vlasti upućen diplomatskim 
	predstavništvima različitih država da jednodnevnim programom predstave svoju 
	zemlju.
 Predstavljanje Srbije organizovano je u saradnji ambasade i lokalne 
	doseljeničke zajednice odnosno crkveno-školske opštine Sveti Stefan.
 "Dan Srbije" otvorili su gradonačelnik Otave Džim Votson (Jim Njatson), 
	ambasador Srbije Mihailo Papazoglu i doskorašnji i predsednik CŠO Sveti 
	Stefan Jovan Krstić.
 Ambasador Papazoglu izrazio je zadovoljstvo učešćem Srbije u proslavi 
	velikog jubileja Kanade i osvrnuo se na izložbu priređenu prošle godine u 
	Beogradu povodom 75-godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa, a koja je 
	sada u Otavi bila deo prezentacije Srbije.
 Papazoglu je takođe najavio obeležavanje 100. godišnjice otvaranja počasnog 
	konzulata Srbije u Montrealu iduće godine.
 U ceremonijalnom delu programa himne Kanade i Srbije otpevao je Žejko Zec, a 
	dečji hor koji čine učenici Srpske škole u Otavi i druga deca iz srpske 
	zajednice otpevao je pesmu "Tamo daleko".
 Na tematskim štandovima posetioci su mogli da se upoznaju ili obnove znanje 
	o ličnosti i delu Nikole Tesle i Vuka Karadžića.
 Priređena je i izložba radova akademske slikarke iz Montreala Marine 
	Gavanski sa portretima Nikole Tesle, kneza Miloša, princeze Simonide i 
	Novaka Đokovića.
 Izloženi su i pejsaži i druga dela sa motivima iz Srbije slikara Miloša 
	Bojovića iz Toronta, kao i radovi Živane Đukić Kostić, Jasminke Kukić, 
	Sretenke Odobašić i drugih umetnika-doseljenika koji su aktivni ne samo u 
	lokalnoj srpskoj zajednici nego i na otavskoj likovnoj sceni.
 Dragica Bogdanović priredila je aranžman tradicionalnih ručnih radova iz 
	Srbije, a organizovan je i štand sa video promocijama i štampanim 
	prospektima kojima je predstavljena turistička ponuda Srbije.
 Pod geslom "Ukus Srbije" CŠO Sveti Stefan ponudila je posetiocima srpske 
	kulinarske specijalitete, a zainteresovani su mogli da kupe i prehrambene 
	proizvode iz Srbije.
 U predstavljanju narodnih igara i pesama učestvovale su sve uzrasne grupe 
	folklora Kolo i Legende, kao i muzičke grupe: Harmonia, Društvo za razvoj 
	kulture i Vedran.
 Organizatori su registrovali 8.360 posetilaca među kojima su bili i 
	gosti-ambasadori: poslednji kanadski ambasador u Beogradu pre raspada 
	Jugoslavije Džems Biset, kao i sadašnji ambasadori i drugi predstavnici 
	ambasada BiH, Hrvatske, Slovenije, Grčke, Slovačke i drugih država u Otavi.
 
 |  
	
		| Mokranjčeva rukovet i Primorski napevi na kanadskom Pacifiku |  
		|  |  
		| Osma Mokranjčeva rukovet, zatim njegovi Primorski napjevi kao i 
	dela drugih kompozitora i pesme narodne baštine deo su programa koncerta 
	"Eklektika" mešovitog slovenskog (slavističkog) hora Sirilika (Cyrilika) 
	održanog u prestižnoj sali Plejhaus (Playhouse) u Vankuveru. Osma Mokranjčeva rukovet inspirisana je muzikom i tradicijom Kosova i 
	Metohije i jedna je od 15 rukoveti koje je Stevan Stojanović Mokranjac 
	(1856-1914) komponovao u periodu od 1883. do 1909. godine inspirisan 
	folklornom baštinom cele Jugoslavije.
 Njima se, kao 16. pridodaju "Primorski napjevi".
 Na koncertu je takođe izvedena i Mokranjčeva crkvena kompozicija "Tebe 
	pojem".
 Hor Sirilika čine pevači i pevačice srpskog, makedonskog i bugarskog 
	porekla. Muzički direktor i umetnički vođa hora je Emilija Lale, poreklom 
	Makedonka.
 Misija hora osnovanog 2012. godine je negovanje i predstavljanje slavističke 
	kulturne i muzičke baštine kanadskoj publici.
 Ime Sirilika je kanadskom izgovoru prilagođena verzija reči, odnosno naziva 
	srpske azbuke - ćirilica.
 "Hor Sirilika je ponos ne samo srpske i drugih slovenskih doseljeničkih 
	zajednica već i priznati deo kulturnog miljea Vankuvera i Britanske 
	Kolumbije", izjavio je za Betu počasni konzul Srbije u tom delu Kanade 
	Predrag Vladiković.
 Na Vladikovićev poziv koncertu "Eklektika" prisustvovali su i konzuli ili 
	počasni konzuli i drugi članovi konzulata Kine, Slovenije, Italije, Finske, 
	Ukrajine, Čilea i Mauricijusa.
 Petar Vladiković diplomirao je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu i 
	izgradio uspešnu međunarodnu karijeru.
 Član je Udruženja arhitekata Britanske Kolumbije, Kraljevskog arhitektonskog 
	instituta u Kanadi kao i srpskih političkih i kulturnih udruženja.
 Vladiković je dobrotvor i projektant srpske pravoslavne crkve Sveti arhanđel 
	Mihailo i Srpskog kulturnog centra u Vankuveru.
 Zbog zasluga u radu i kulturnih aktivnosti u dijaspori proglašen je počasnim 
	konzulom Srbije u najzapadnijoj, pacifičkoj kanadskoj provinciji.
 
 |  
	
		| 
I bebe se ponašaju rasistički |  
		|  |  
		| Tim psihologa, predvođenih Kangom Lijem, sa Univerziteta 
	Toronto, ustanovio je da se već kod sasvim male dece, od šest meseci pa 
	nadalje, mogu primetiti manifestacije rasističkog ponašanja. Kako objašnjavaju, negativna reakcija se kod dece javlja zbog toga što su 
	nesvikli na razlike koje se primećuju već na prvi pogled jer su, najčešće, 
	okruženi osobama jedne boje kože.
 Do predškolskog uzrasta pak, deca usvajaju društvene stavove i počinju da 
	pokazuju pozitivan stav prema osobama bele boje kože, a negativan prema 
	drugima, bez obzira kojoj grupi oni pripadaju.
 Li napominje da se stavovi mogu odmalena korigovati kroz druženje sa osobama 
	drugačije boje kože, a da pomaže čak i čitanje knjiga sa likovima iz drugih 
	kultura i etničkih grupa.
 
 |  
	
		| 
Prečišćavanje vode bez hemikalija uz pomoć inženjera sa UBK |  
		|  |  
		| Inženjeri sa Univerziteta Britanska Kolumbija pronašli su način 
za prečišćavanje vode bez upotrebe hemikalija, posebno pogodan za korišćenje u 
udaljenim naseljima. Sistem koji služi za pretvaranje vode u pijaću koristi već poznati metod 
prečišćavanja preko cevi sa membranama. No, konvencionalni filteri se zapušuju, 
pa je profesor Pjer Berub pronašao način samočišćenja. On je osmislio ventile 
koji se povremeno otvaraju i zatvaraju čineći, pri tom, da voda i mehurići 
vazduha pređu preko membrana i skinu sa njih najveći deo nakupljene nečistoće.
 Ovi sistemi se već koriste u Vest Vankuveru, Abotsfordu i još nekoliko opština u 
Britanskoj Kolumbiji.
 
 |  
	
		| Kako se efikasno uspavati? |  
		|  |  
		| Profesor i asistent sa Univerziteta Sajmon Frejzer, Britanska 
Kolumbija, Lik Boduan je svojim zanimljivim metodom za lakše uspavljivanje 
privukao pažnju mnogih, uključujući i Njujork tajms, Gardijan, Forbs i Opru 
Vinfri. On kaže da je najvažnije napraviti kognitivni iskorak od stresnih misli koje ne 
dozvoljavaju osobi da se uspava. Njegov je savet da se u krevetu, pred spavanje, 
prvo zamisli reč u kojoj se ne ponavljaju slova, a da se, potom, za svako od 
slova pravi spisak reči koje počinju tim slovima.
 Boduan je ovaj metod isprobao na preko 150 studenata i kaže da ih obično izmori 
i uspava već prvo slovo. On je stvorio i aplikaciju mySleepButton, koja predlaže 
reči za početak liste.
 Boduan smatra da je ova metoda uspešna između ostalog i zbog toga što je nova, 
originalna, zabavna i ne podrazumeva upotrebu lekova za spavanje.
 
 |  
	
		| 
Darodavci u Britanskoj Kolumbiji profitirali |  
		|  |  
		| U knjizi Dermota Trevisa, direktora Integriti B. K, May I Take 
Your Order, Please?, pomenuta je grupa od 177 najvećih donatora u provinciji, 
koji su tokom 12 godina liberalima poklonili 56 miliona. Ono što je sporno je da 
su pri tom, kako se tvrdi, kroz ugovore, oni profitirali bar 12 milijardi dolara 
od novca poreskih obveznika. Najvelikodušniji od svih darodavaca bili su iz sektora nekretnina, šumarstva, 
nafte i gasa i građevine.
 Premijerka Kristi Klark prokomentarisala je da su navodi o vezama između 
donatora i ugovora netačni i neistiniti.
 
 |  | Oglasavanje Marketing |