SARAJEVO
Protestima se traži istina o nestalim Srbima
Porodice poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila sa područja Istočnog Sarajeva (Republika Srpska) nastavile su protest ispred Centra za obdukciju i identifikaciju u Lukavici, predgrađe tog grada.
Oni su se obratili Savetu ministara BiH, vladi Federacije BiH, Uredu visokog predstavnika i Ustavnom sudu BiH, tražeći da im se saopšti istina o nestalim Srbima. Porodice poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila takođe, od Tužilaštva BiH traže da što pre počne da procesuira zločine počinjene nad Srbima. Članovi porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila sa područja Istočnog Sarajeva protestovali su i juče.

HRVATSKO PRAVOSUĐE U NEUGODNOM POLOŽAJU
Evropska pljuska Hrvatskoj
Hrvatska javnost je neugodno iznenađena odlukom Evropske komisije da "skrining", odnosno pregled usklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, koji je trebalo da počne u martu, odgoži za septembar.
Javnost su o tome obaviestili predsednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Ivica Račan i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. Oni su objasnili da je skrining odgođen "kako bi se Hrvatskoj dalo dovoljno vremena da popravi stanje u tom području i dobije povoljniji izvještaj Evropske komisije". Prema informacijama koje dolaze iz Brisela, EU Hrvatskoj na području pravosuđa zamera preveliki broj zaostalih sudskih predmeta, raširenu korupciju, a posebno neprihvatljiv način izbora sudija, prvenstveno predsednika nekih sudova u zemlji, navode hrvatski mediji. Iako su predstavnici EU u Briselu nastojali ublažiti odluku o odgodi i hrvatskim novinarima objasniti kako to nije odgoda već "vremenska preraspodela tehničkog sastanka za kasniji datum", mediji su to odmah protumačili kao svojevrsnu kaznu Hrvatskoj zbog nesređenog stanja u pravosuđu. Portparol evropskog poverenika za proširenje Olija Rena Kristina Nagi novinarima je, naime, saopštila kako je odluka o odgodi donesena "iz tehničkog razloga" i u dogovoru sa hrvatskom stranom kako bi se hrvatskim pregovaračima omogućila bolja priprema. No, njena nastojanja nisu urodila plodom i gorak ukus u javnosti nije nimalo ublažen. I glavni pregovarač Drobnjak je u medijima izjavljivao kako odluka nikako nije političke prirode i da s njome Hrvatska zapravo dobiva dodatno vreme da nastavi provođenje započetih reformi u pravosuđu i da osigura što bolju startnu poziciju i kvalitetniji nastup na skriningu. Prema njegovim rečima, na odluku "treba gledati kao na saveznički potez Evropske komisije, a nipošto kao kaznu za neispunjavanje političkih kriterija". Slične su izjave dali i hrvatska ministarka vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović i šef delegacije Evropske komisije u Hrvatskoj Vinsen Deger. Ministarka pravde Ana Lovrin također je u Saboru odlučno odbacila špekulacije medija, ali i dela zastupnika u parlamentu, prema kojima je EU odlučila odgoditi "skrinning" zbog lošeg stanja u hrvatskom sudstvu. "Nema nikakve pljuske hrvatskom pravosuđu zbog odgode skrininga", kazala je ministarka u parlamentu, dodajući kako je obostrana procena, i Hrvatske i EU, da će u pregovore u septembru hrvatsko pravosuđe ući još kvalitetnije nakon sprovedenih reformi koje su u toku. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je kazao da mu je žao što je Evropska komisija odgodila pregovore o skriningu, dodajući kako veruje da to neće biti dugoga veka. Mesić je kazao kako će Hrvatska, što pre provede reformu pravosuđa, kasnije lakše otvarati i druge teme pred evropskim pregovaračima. On je priznao kako korupcije u Hrvatskoj ima i da nažalost oni koji su u nju upleteni retko budu kažnjeni. Dodao je i kako mu brojni strani investitori na pitanje zašto ne ulažu u Hrvatsku, odgovaraju kako oni to žele, ali da su navikli na transparentnost kakve u Hrvatskoj nema. "Mnogi su stranci i meni lično rekli da se svuda traži novac i da bi možda i platili, ali ne znaju ko je glavni da mu se daju novac. Ne vjerujem da svi traže, ali neki očito traže", kazao je otvoreno Mesić.
Sandra Carić Hercog Zagreb

AUSTRIJA - IZRAEL
Međunarodna zajednica ne treba da finansira teroriste
Šefica izraelske diplomatije Cipi Livni izjavila je u Beču da zakoni i principi međunarodne zajednice nalažu da se ne finansiraju terorističke organizacije.
Ona je kazala da je radikalni pokret Hamas, pobednik palestinskih izbora, takva organizacija. Naglasila je da je Izrael obustavio isplatu novca Palestincima jer tamo vlast preuzima teroristička organizacija, te indirektno pozvala Evropsku uniju da učini isto. Prema njenim rečima, treba naći načine kako bi finansijska pomoć stigla direktno do palestinskih stanovnika, a ne u ruke Hamasa. Nakon razgovora sa šeficom austrijske diplomatije Ursulom Plasnik, Livnijeva je naglasila da ne treba zatvarati oči pred realnošću, a to je da je Hamas teroristička organizacija, kojoj je palestinski predsednik Mahmud Abas dao nalog za formiranje vlade. Plasnikova je kazala da je EU postavila jasne uslove Hamasu i novoj palestinskoj vladi, a to su odustajanje od nasilja, vraćanje oružja, kao i priznavanje Izraela. Livnijeva je dodala da je sa novom palestinskom vladom, makar je formirao i Hamas, Izrael spreman da razgovara ali pod uslovom prihvatanja navedenih uslova, kao i priznavanja svih dokumenata sklopljenih do sada između Izraela i palestinske uprave. "Tek tada ćemo moći da zapo-čnemo prvu fazu mirovnog plana", naglasila je ona. Plasnikova je podvukla da EU podržava palestinsku vladu koja bi se zalagala za mirno rešenje zasnovano na započetom mirovnom procesu.

MAKEDONIJA
Branilac očekuje oslobađanje arhiepiskopa Jovana
Vladika Jovan, kome je odlukom makedonskog Vrhovnog suda smanjena zatvorska kazna, trebalo bi da bude pušten iz skopskog zatvora Idrizovo 8. marta, piše skopski "Dnevnik".
Pozivajući se na makedonske pravosudne izvore, list je to objavio na naslovnoj strani. Njegov branilac Vasko Georgijev izjavio je da očekuje da arhiepiskop Jovan danas bude pušten, ako upravi zatvora stigne rešenje Vrhovnog suda o smanjenju zatvorske kazne. Vrhovni sud Makedonije uvažio je žalbu vladike Jovana i smanjio mu zatvorsku kaznu od dve godine i četiri meseca na osam meseci. Arhiepiskop Jovan, egzarh srpskog patrijarha u Makedoniji, osuđen je zbog širenja mržnje na verskoj i nacionalnoj osnovi. Prema rečima advokata, 10. marta će biti tačno osam meseci od kada je arhiepiskop Jovan u zatvoru. "Mislim da tih nekoliko dana do osam meseci ne znače ništa. Smatram da će Jovan, ukoliko zatvorska uprava dobije rešenje Vrhovnog suda, biti oslobođen još danas", rekao je Georgijev. Arhiepiskop Jovan bi danas trebalo da se pojavi na ročištu u sudu u Velesu, gde mu se sudi za malverzaciju crkvenim novcem dok je bio mitropolit povardarsko-veleški. SPC je nekadašnjeg mitropolita povardarsko-veleškog Jovana postavila za ohridskog arhiepiskopa, nakon što je priznala autonomiju ohridske arhiepiskopije. On je postavljen i za egzarha srpskog patrijarha u Makedoniji. Makedonska pravoslavna crkva je kanonski nepriznata, odnosno ne priznaje je nijedna pomesna pravoslavna crkva a SPC je smatra raskolničkom.

ŠVEĐANI SU BILI UBEĐENI DA JE NJIHOVA ZEMLJA “NEŠTO DRUGO”
Noć kada je Švedska izgubila nevinost
Švedska je izgubila deo svoje slobode jedne neuobičajeno blage februarske noći pre dvadeset godina, kada je ubijen njen tadašnji premijer, političar svetskog ranga, Ulof Palme .
U centru Stokholma, 28. februara 1986, dok se pešice, kako je uobičajavao, vraćao sa suprugom Lisbet iz obližnjeg bioskopa (mesto atentata, na slici dole) gde je gledao film "Braća Mocart", ubica mu je prišao s leđa, ispalio hice, a potom se udaljio bez traga. Do današnjeg dana. Švedska je tada bila u šoku. Do te noći, Šveđani su bili ubeđeni da je njihova zemlja "nešto drugo", da je spokojna i bezbedna, da će i pored svoje otvorenosti ostati netaknuta i da politička ubistva u njoj nisu moguća. Pitali su se da li su ubistvom Palmea platili cenu te svoje otvorenosti i da li je nakon tog zločina moguće očuvati bar ostatke nevinosti? Palmeovo ubistvo duboko je potreslo Švedsku. Jedan od stereotipa o Šveđanima kao hladnim ljudima koji racionališu čak i svoja osećanja, razbila se tih dana u sitne komadiće. Svet je bio svedok kolektivnog plača Švedske, hiljada ljudi sa svećama u rukama na stokholmskom Sergelovom trgu, dirljivih scena polaganja crvenih ruža i cedulja sa napisom "hvala ti Palme" na mestu ubistva, dana komemoracije u švedskom parlamentu kada je cela Švedska stala, buketa od irisa, ljiljana i ruža u bojama švedske zastave na mestu na kome je Palme sedeo u skupštini. Palme je bio neobična politička ličnost za švedske standarde. Poreklom iz više građanske klase, bio je borac za mir, jednakost, ljudska prava i strastveno je branio vrednosti i ideje skandinavske socijaldemokratije zasnovane na ideji socijalne pravde. "Rođenjem, pripadam gornjem sloju, ali sada pripadam radničkom pokretu", objašnjavao je svoje lično i političko opredeljenje Palme. U zemlji je često bio neshvaćen, a mnogi su ga, posebno konzervativna opozicija, nazivali kontradiktornim političarem i, zbog njegovog porekla, osporavali iskrenost borbe za radnička prava i jednakost. Tek nakon njegove smrti, velika većina Šveđana postala je svesna Palmeove i nacionalne i internacionalne veličine. Palme (na slici desno) je bio vatreni govornik, odličan polemičar, sa optimističnim pogledom na razvoj demokratije u svetu i stvaranja društva sa socijalnom pravdom. Sledbenik čuvenog švedskog premijera Tagea Eralandera, Palme je četiri puta bio biran za šefa socijaldemokrata (stranke koja je tvorac švedske države blagostanja i njenog tzv trećeg puta) i dva puta za premijera. Palme je bio arhitekta švedske međunarodne politike i svet je, još dok je bio mlad, prepoznao u njemu velikog državnika. Njegove ideje su bile švedske, ali pogled na svet globalan. Igrao je veliku ulogu u Socijalističkoj internacionali, zajedno sa zapadnonemačkim kancelarom Vilijem Brantom i austrijskim kancelarom Brunom Krajskim. Bio je na čelu Palmeove komisije koja se angažovala na razoružanju u svetu, posredovao u ime generalnog sekretara UN u ratu između Irana i Iraka, javno demonstrirao protiv rata u Vijetnamu. Bio je naročito aktivan u takozvanom trećem svetu i bio je posrednik između tamošnjih nacionalnih pokreta i socijaldemokratije na Zapadu. Bio je veliki prijatelj tadašnje Jugoslavije. Istraga o Palmeovom ubistvu doživela je fijasko i do današnjeg dana ostali su neotkriveni i ubica i motiv tog zločina. Postojale su razne teorije o njegovom ubistvu, ali nijedna nije dokazana. Ulof Palme počiva na malom groblju u krugu crkve Adolf Fredrik u Stokholmu, a njegov grob obeležen je jednostavnom, malom granitnom stenom. Nedaleko je i grob Ane Lind, švedske ministarke inostranih poslova, koju je, takođe u centru Stokholma, 10.septembra 2003. u prestižnoj robnoj kući NK, brutalno ubio mentalno poremećeni Mihailo Mijailović. Ana Lind je nekoliko meseci pre smrti bila u Beogradu, gde je trebalo da se sastane i sa Zoranom Đinđićem. Do tog susreta nije došlo - bio je to 12. mart, dana kada je Zoran Đinđić ubijen. Pre dvadeset godina, Šveđani su se pitali da li je moguće da njihova zemlja, nakon brutalnog nasilja nad Palmeom, čovekom mira, sačuva bar "ostatke svoje nevinosti"? Ubistvom Ane Lind, ta iluzija, ako je i postojala, izgubljena je.
Draga Božinović Stokholm

| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"