CRNOGORSKI REFERENDUM
Blok za zajedničku državu podneo 241 prigovor
Republička komisija (RRK) mora da odluči o prigovorima do petka. Ako odbije prigovore, od trenutka objavljivanja rešenje RRK, u roku od 24 sata mora da se podnese žalba Ustavnom sudu Crne Gore, o kojoj on mora da odluči u roku od 48 sati pa je krajnji rok do ponedeljka 29. maja.
Blok za zajedničku državu podneo je opštinskim izbornim komisijama (ORK) 241 prigovor na tok glasanja o državnoj nezavisniosti 21. maja.   Podgorica bez saglasnosti o prigovorima bloka za SCG Članovi Opštinske referendumske komisije (ORK) u Podgorici nisu sinoć postigli saglasnost o prigovoru bloka za zajedničku državu na tok referenduma, pa će se o tome izjasniti Republička referendumska komisija. Predsednik ORK Podgorice Čedo Kaluđerović kazao je da su takvu "konstataciju" sinoć do 21 sat dostavili RRK, ali ne i zapisnik, jer "je na volšeban način pao sistem na računaru i nisu imali precizne podatke". RRK je juče razmatrala osam žalbi bloka za zajedničku državu i, kako je rečeno večeras, o rezultatima sednice neće obaveštavati javnost. Prema preliminarnim rezultatima referenduma, koje je saopštila RRK 23. maja, 55,5 dosto izašlih birača izjasnilo se za nezavisnost, a 44,5 odsto je bilo protiv. Predsednik RRK František Lipka saopštio je da je za suverenu Crnu Goru glasalo 230.711 građana, a za očuvanje državne zajednice 184.954 građana od ukupno izašlih 419.236 birača, odnosno 86,4 odsto upisanih birača. ORK Podgorica dostavljeno je 50 prigovora na tok glasanja na 44 biračka mesta, na kojima je upisano više od 30.000 građana. Predsednik Opštinske referendumske komisije u Podgorici Čedo Kaluđerović je kazao da su prigovori "osnovani" i ocenio da bi komisija trebalo da ih prihvati i ponovi glasanje na tim biračkim mestima. Očekivalo se, međutim, da se ORK neće saglasiti oko prigovora zbog jednake zastupljenosti predstavnika dva bloka u tom telu. U tom slučaju, prigovori je do 21 sat trebalo da budu dostavljeni RRK, koja o njima mora da se izjasni za najviše 24 sata. "To znači da bi u petak trebalo da imamo stav RRK. Ako odbije prigovore, onda, od trenutka kada dobijemo rešenje RRK o tome, imamo 24 sata da podnesemo žalbu Ustavnom sudu Crne Gore, o kojoj on mora da odluči u roku od 48 sati. Tako da je ponedeljak 29. maj krajni rok za odluku Ustavnog suda", objasnio je proceduru član RRK iz bloka za zajedničku državu Neven Gošović. RRK bi trebalo 30. maja da proglasi konačne zvanične rezultate referenduma, ali ni to nije krajnji rok za proglašenjekonačnih rezultata, budući da novi Zakon o referendumu ostavlja mogućnost prigovora Ustavnom sudu na konačne rezultate Konačni rezultati referenduma moraju biti objavljeni u Službenom listu Crne Gore najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja referenduma. Ti prigovori se odnose na četvrtinu biračkog tela Crne Gore. Taj blok ima primedbe na glasanja u 14 gradova, na ukupno 187 biračkih mesta, na kojima je registrovano 119.768 birača, saopštio je na konferenciji za novinare jedan od čelnika bloka, predsednik Narodne stranke (NS) Predrag Popović. On je kazao da se blok, ako ne bude zadovoljan odlukama referendumskih komisija, neće žaliti Ustavnom sudu Crne Gore, jer "tačku na ovu priču treba da stavi EU, a ne Milo Đukanović (premijer Crne Gore) i njegov takozvani Ustavni sud". Predsednik NS-a je kazao da taj blok nije podneo prigovore na glasanje u Nikšiću, gde je, po njegovim rečima, bilo opstrukcija, "jer nije bilo moguće izvršiti uvid u birački materijal". Ključne primedbe bloka za zajedničku državu su da se na mnogim biralištima nisu poklopili izvodi iz biračkog spisak s podacima u centralnom biračkom spisku, da su pojedini birači glasali dva puta na različitim biračkim meštima, i da je 5.700 osoba s prebivalištem u Srbiji, BiH i na Kosovu glasalo na nedeljnom referendumu u Crnoj Gori. Popović je odbacio optužbe evropskog izaslanika za crnogorski referendum Miroslava Lajčaka da se blok za zajedničku državu ponaša "antievropski" i pozvao EU da odgovore na pitanje "kako je od 260.000 crnogorskih državljana sa prebivalištem u Srbiji, samo njih  3.000 izabrano da mogu da glasaju na referendumu". Predsednik NS-a je saopštio da neće podneti ostavku zbog poraza na referendumu i da će svoj konačni stav o glasanju saopštiti kada se iscrpi zakonsko pravo na žalbe.

SKUPŠTINA SRBIJE
Usvojen Zakon o vraćanju imovine crkvama
Zakonom je predviđeno da budu vraćeni poljoprivredna zemljištva, šume, šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi i poslovne prostorije, pokretne stvari od kulturnog ili istorijskog značaja, što se odnosi na imovinu na celoj teritoriji Srbije, uključujući i Kosovo.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o vraćanju imovine crkvama i drugim verskim zajednicama koja je, bez tržišne naknade, oduzeta agrarnom reformom, nacionalizacijom i drugim aktima donetim posle Drugog svetskog rata. Zakonom je predviđeno da budu vraćeni poljoprivredna zemljištva, šume, šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi i poslovne prostorije, pokretne stvari od kulturnog ili istorijskog značaja, što se odnosi na imovinu na celoj teritoriji Srbije, uključujući i Kosovo. Imovina će biti vraćena u naturalnom obliku u vidu iste ili druge odgovarajuće imovine, ili novčanom nadoknadom, u vidu obveznica, po tržišnoj vrednosti u slučajevima kada vraćanje u naturalnom obliku nije moguće. Visina obeštećenja utvrđuje se prema vrednosti imovine u momentu oduzimanja, a metodologiju određivanja vrednosti uređuje Direkcija za restituciju koja se ustanovljava ovim zakonom. Direkcija će odlučivati o zahtevima za vraćanje imovine ili isplati novčane naknade, o čemu će svaka tri meseca obaveštavati vladu. Zahtevi za vraćanje imovine mogu biti podneti do 30. septembra 2008. godine, a Direkcija je dužna da odluči o zahtevu u roku od šest meseci od dana prijema. Zakonom je utvrđeno da, ako pravno lice dokaže da je nekadašnju crkvenu imovinu steklo po tržišnoj vrednosti u vreme prenosa prava svojine, ono ostaje vlasnik nepokretnosti, a obavezu preuzima država koja obveznicima isplaćuje novčanu naknadu. Precizirana je i dužnost pravnog lica da vrati imovinu crkvi ili drugoj verskoj zajednici ako nije u vreme prenosa svojine platilo tržišnu cenu. Fizička lica koja su stekla prava svojine nisu u obavezi da je vrate, niti da plate novčanu naknadu. Nepokretnost se crkvama ne vraća ni ako bi time došlo do bitnijeg ometanja rada državnih organa, javnih službi, ili ako bi bila narušena ekonomska održivost nekog privrednog subjekta.

pregovori Beograda i PriŠtine - MARTI Ahtisari:
Pitanje statusa se otvara polovinom jula
"Glavni cilj prve faze pregovora (koja će trajati do rasprave o samom statusu) je da se stvore uslovi za život manjina, naročito srpske", kazao je on.
Specijalni izaslanik UN za status Kosova Marti Ahtisari ponovio je očekivanje da će prva runda pregovora Beograda i Prištine na kojoj će se konkretno govoriti o samom statusu Kosova biti održana polovinom jula. Sledeća, šesta runda direktnih pregovora srpske i albanske strane, na kojoj će biti reči o ekonomskim pitanjima, biće održana 31. maja u Beču, rekao je Ahtisari posle sastanka sa šefom diplomatije Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem. Pre početka konkretnih pregovora o statusu, Ahtisari je najavio da će obaviti konsultacije "sa svima, uključujući generalnog sekretara UN" Kofija Anana. "Nadam se da će se u julu to pitanje razmatrati u Savetu bezbednosti", najavio je on. Tome će, kako je rekao, prethoditi izveštaj šefa UNMIK -a Sorena Jesen-Petersena o stanju na Kosovu, radu tamošnje Misije UN i stepenu ispunjenosti standarda demokratskog društva koje su UN defini-sale za Kosovo. "Prema mojim saznanjima, on će svoj izveštaj podneti Savetu bezbednosti 20. juna", kazao je Marti Ahtisari. Posle toga, glavni međunarodni posrednik u pregovorima o Kosovu najavio je konsultacije sa predstavnicima Kontakt grupe, koje će biti održane "najverovatnije u Moskvi, tokom sastanaka uoči samita G8 u Sankt Peterburgu polovinom jula". Ahtisari je rekao da je iskoristio Draškovićevu posetu Helsinkiju da se sa njim sastane i dodao da je "smatrao da bi bilo neljubazno od mene da se ne vidmo". Posebnih razloga za susret, međutim, nije bilo jer, kako je rekao, "ništa se dramatčno ne dešava", nego su dvojica zvaničnika samo "uporedili beleške dokle smo stigli" u pregovorima. Ahtisari je izrazio zadovoljstvo petom rundom pregovora, koja je bila posvećena zaštiti verske i kulturne baštine na Kosovu. "Preneo sam Draškoviću kako su pregovori Beču prošli nešto bolje nego što sam se nadao, prema izveštaju koji sam dobio od svog zamenika Albera Roana", koji je predsedavao sastankom, rekao je on. Na pitanje da li je razgovor koji je vodio sa srpskim premijerom Vojislavom Koštunicom u Beogradu bio težak, Ahtisari je odgovorio da je "važno da sve strane izraze svoje mišljenje kako bismo protumačili raspoloženje međunarodne zajednice na pravi način". Upitan o predlogu srpske strane da se odmah sada krene u konkretne razgovore o statusu, finski diplomata je kazao da su se tokom pregovaračkog procesa "dogodile mnoge stvari koje nisu doprinele našem cilju". "Glavni cilj prve faze pregovora (koja će trajati do rasprave o samom statusu) je da se stvore uslovi za život manjina, naročito srpske", kazao je on. Ahtisari je iskoristio priliku da ponovo pozove Beograd da UNMIK-u dostavi katastarske knjige Kosova. "Kad sam bio tamo (u Beogradu), bilo je reči da će one biti vraćene i čak objavljene na internet sajtu", rekao je on. Izaslanik UN je dodao da on nije taj koji o tome pregovara, ali da je njegov posao da pomogne Jesen-Petersenu. Komentarišući poziv Koordinacionog centra za Kosovo da srpski prosvetni radnici prekinu da primaju plate iz budžeta Kosova, Ahtisari je ocenio da "ne pomaže činjenica da je direktiva Koordinacionog centra primenjena" jer je dovela do toga da je deo srpskog stanovništva "potpuno prekinuo veze sa Prištinom".

srpski poslaniCI NAPUSTILI PredstavniČki dom parlamenta BiH
Terzić neće da formira komisiju za istraživanje stradanja u Sarajevu
Sjednica Predstavničkog doma parlamenta BiH prekinuta je u sredu, nakon što su poslanici iz RS napustili zasjedanje nezadovoljni odbijanjem predsjedvajućeg Vijeća ministara BiH da formira komisiju za istraživanje stradanja građana Sarajeva.
Sjednica je prekinuta nakon što ju je napustilo 11 od 12 poslanika iz RS. U sali je ostao samo Mirko Blagojević, poslanik Srpske radikalne stranke - Dr Vojislav Šešelj. "Očekivali smo pozitivne signale da će osnivanje ove komisije biti na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH. Međutim, predsjedavajući je ostao pri svom stavu i odbija da osnuje ovu komisiju. Zbog toga ne možemo prisustvovati zasjedanju", kazao je Momčilo Novaković, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u državnom parlamentu. Nikola Špirić, poslanik SNSD-a i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, najavio je da zastupnici ove stranke neće prisustvovati sjednicama dok se ne formira komisija za istraživanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu. Ipak se formira komisija za istinu o stradanju Sarajlija Savet ministara BiH odlučio je da formira državnu Komisiju za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992. do 1995. godine. "Cilj rada Komisije je da kroz utvrđivanje istine pomogne ostvarivanju stabilnog mira i jačanju međusobnog poverenja u BiH", izjavio je predsedavajući Saveta ministara BiH Adnan Terzić nakon sednice, održane u Sarajevu. Komisija će uz primenu sigurnih i objektivnih metoda rada morati da utvrdi masovna i pojedinačna ubistva, sa mestima posmrtnih ostataka žrtava, masovna i pojedinačna zarobljavanja, mesta logora i zatvora, broj silovanih žena. Komisija će imati deset članova, po tri člana iz redova bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i jednog člana iz reda ostalih naroda. Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling pozdravio je ovu odluku Saveta ministara BiH i izrazio nadu da će usvojiti i drugu odluku kojom će imenovati članove Komisije kako bi ona zvanično mogla i početi da radi. "Nemam razlog da vjerujem predsjedvajućem Savjeta ministara BiH koji dvije godine odbija da ispoštuje zaključak parlamenta. Stoga smo odlučili da ne prisustvujemo sjednicama dok ne bude formirana ova komisija. Naglašavam da smo spremni da se vratimo u poslaničke klupe odmah po donošenju odluke o formiranju komisije", rekao je Špirić. Tihomir Gligorić, poslanik SP, takođe je napustio zasjedanje, zahtijevajući da Terzić podnese ostavku. "Predsjedvajući odbija da sprovede zaključak parlamenta. Moramo zaštititi dignitet parlamenta, a predsjedavajući treba da podnese ostavku", istakao je Gligorić. Poslanik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija podržao je zahtjev za osnivanje ove komisije. Lagumdžija je upitao Terzića zašto je čekao do maja 2006. da obavijesti parlament da neće provesti zaključak o komisiji za Sarajevo, ako je još u junu 2004. dobio prijedlog odluke iz Ministarstva za ljudska prava. Lagumdžija je rekao da nije tačno da je ovo komisija za ispitavanje samo stradanja Srba u Sarajevu, nego svih građana, i da Terzić odbijanjem njenog formiranja štiti one koji su potezali obarače. On je rekao da je proveo rat u Sarajevu, gdje je i ranjen, i da mu je stalo da se takva komisija formira. Lagumdžija je naglasio da Sarajevo, ukoliko hoće da bude glavni grad, mora imati takvu komisiju. Vijeće ministara BiH će, prema Terzićevim najavama, razmatrati informaciju o osnivanju ove komisije. "Mislim da je bolje da imamo komisiju za cijelu zemlju, a ne za jedan grad. Ako neko može reći da ne možemo pričati o ukidanju entiteta, zašto ne bih mogao reći da nešto neću uraditi. Ali, sačekajmo sjednicu, na kojoj ćemo sve ove primjedbe razmotriti", istakao je Terzić. Predstavnički dom parlamenta BiH jučer je trebao razmatrati informaciju Vijeća ministara BiH o efektima uvođenja PDV-a, za koje Terzić tvrdi da su odlični i da je to ključni razlog prekida sjednice. Terzić smatra da je zahtjev za formiranje komisije "samo izgovor", istakavši kako "poslanici ne žele prihvatiti da je Vijeće ministara uradilo dobar posao uvođenjem PDV-a". Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma parlamenta BiH Šefik Džaferović je osudio čin zastupnika koji su napustili sjednicu čije je djelovanje okarakterizirao kao "antidejtonsko", čime je proizvedena ozbiljna situacija, koju će, vjerovatno, morati razmotriti Vijeće za provedbu mira i OHR. Borislav Paravac, član Predsjedništva BiH, je pozvao predsjedvajućeg Sulejmana Tihića i drugog člana kolektivnog šefa države Ivu Miru Jovića da za dnevni red naredne sjednice uvrste pokretanje inicijative za smjenu predsjedavajućeg Savjeta ministara Adnana Terzića. Poslanici parlamenta BiH juče su takođe tražili od Predsjedništva da se uključi u rješavanje parlamentarne krize izazvane odbijanjem Adnana Terzića da formira komisiju za ispitivanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih u Sarajevu tokom minulog rata. Neizvjestan termin održavanja sjednice Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije juče održao konsultacije, nakon što je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma jer su poslanici iz RS napustili zasjedanje, potvrdio je predsjedavajući Predstavničkog doma Martin Raguž. On je rekao da će uskoro zakazati sastanak članova Kolegijuma, kako bi odlučili o terminu održavanja sjednice Predstavničkog doma, na čijem dnevnom redu je trebalo da bude Informacija o efektima primjene PDV-a, koju je pripremio Savjet ministara.
M. Čubro Nezavisne

iz zvuČnika treŠte pjesme Cece, Halida, Seke...
Za mlade Hrvate narodnjaci su zakon
I dok se muzički kritičari u Hrvatskoj užasavaju zbog nezaustavljivog rasta popularnosti narodnjaka “s istoka”, desetine ili čak stotine djevojaka i mladića zanosno igraju i uglas pevaju...
Uđete li vikendom uveče u bilo koju od najpopularnijih diskoteka ili noćnih klubova u Zagrebu, u nadi da ćete se dobro provesti uz najnovije hitove dens, haus ili tehno muzike, verovatno ćete se teško razočarati. Umesto modernih ritmova, čuju se žestoki taktove turbo folk muzike s istoka i vidje desetine ili čak stotine mladića i djevojaka koji zanosno igraju i uglas pevaju, jer gotovo svi već napamet znaju svaku strofu hita koji upravo trešti iz zvučnika. Pritom se niko od njih ne brine o (ne)kvaliteti pjesama koje slušaju, a još manje ih zamara činjenica da ta muzika dolazi iz zemlje koju dobar dio Hrvata još uvijek smatra neprijateljskom. I dok se muzički kritičari u Hrvatskoj užasavaju zbog nezaustavljivog rasta popularnosti narodnjaka, upozoravajući kako ta vrsta muzike nema nikakvu muzičku vrijednost, a psiholozi i sociolozi uporno pokušavaju analizirati situaciju i pronaći uzroke opčinjenosti mladih generacija novim muzičkim fenomenom, mladima ta upozorenja nimalo ne smetaju. Jer petkom i subotom uveče, kada se na pitevima u žestokim automobilima nađu mladići i djevojke željni dobre zabave i provoda, iz zvučnika doslovce trešte taktovi pjesama Cece, Halida Bešlića, Seke Aleksić i brojnih drugih turbo-folk zvijezda. Fenomenom prodora folka u Hrvatskoj nedavno se pozabavio čak i poznati američki list "Vašington Post", koji je preneo riječi neimenovanog vlasnika noćnog kluba "Sova" u Zagrebu: "Probao sam puštati i neku drugu vrstu muzike, ali posjetioci bi se bunili i jednostavno bi napustili klub. Narodnjaci su ono što publika traži". Deo sociologa tu činjenicu objašnjava konstatacijom kako nove generacije mladih, odrasle u godinama nakon rata, sve više gledaju u budućnost i ne žele se opterećivati onime što je bilo prije 10 ili 15 godina. No, i njima je vrlo teško u potpunosti objasniti novi muzički trend među mladima. Ugledni socijalni psiholog Mirjana Krizmanić kaže da slušanje narodnjaka jeste svojevrsni sociološki problem, ali da joj se ipak više čini da je to iskazivanje svojevrsnog bunta mladih protiv roditelja. Mladi u toj vrsti muzike nalaze povezanost sa pripadnicima vlastite generacije, koju ne dijele sa starijima. Krizmanić podsjeća kako i u dobrom dijelu hrvatske novije muzike koja se povodi za ukusom publike, prevladavaju "narodnjački" tonovi, no smatra kako su "srpski narodnjaci" kvalitetniji i bolji, za razliku od domaćih koji zvuče kao "novokomponovana imitacija". Ona smatra da je okretanje prema narodnoj muzici svojevrsni kulturni "korak unatrag" mladih generacija, ali upozorava kako je taj hod unazad daleko širi i prevladavajući trend među novijim generacijama, u koji jednako ulazi i naglo povećanje pobožnosti. Zato smatra da je za najnoviji trend među mladima dobrim dijelom krivo i društvo, koje je početkom devedesetih agresivno promovisalo ruralne vrijednosti i "povratak hrvatskim korijenima", a danas ne pruža mladima alternativne sadržaje zabave i druženja, ali i učenja. Poznati sociolog i stručnjak za subkulturne pojave Dražen Lalić kaže kako dio mladih, posebno onih odraslih u gradovima, naprosto ide linijom manjeg otpora i povodi se za aktuelnim trendovima, nastojeći se uklopiti u društvo većine koja posjećuje mjesta na kojima se pušta folk muzika. Lalić takođe upozorava na teško objašnjivu činjenicu da je turbo folk iznimno popularan i među hrvatskim nacionalistima, koji vole oponirati svemu što dolazi iz Srbije. Međutim, mnogo njih sluša folk čak i u većoj mjeri od ostalih, a da istovremeno izražavaju veliku mržnju prema srpskom narodu i Srbiji. Na ekspanziju folk muzike u Hrvatskoj nisu ostali imuni ni domaći pop izvođači i autori, koji ne kriju da se do te mjere osjećaju ugroženi da već mjesecima apeluju na osnivanje svojevrsne organizacije za zaštitu domaće muzike od "napada" sa istoka.
Sandra Carić Zagreb

nAJVUŠE novih sluČajeva zabeleŽeno je u Indiji, Kini, Brazilu, SAD...
Dijabetičar pod kontrolom je zdrav čovek
Šta spaja najveću zvezdu rokenrola Elvisa Prislija, pisca Ernesta Hemingveja i bivšeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita? Malo toga, osim činjenica da su sva trojica bili dijabetičari.
U tom "društvu" su, između ostalih, državnici Nikita Hruščov, Gamal Abdul Naser, Anvar El Sadat, naučnik Tomas Edison, pevačica Ela Ficdžerald, gitarista B.B. King, glumica Hale Beri. Dijabetes nije smetao američkom teniseru Arturu Ešu da 1975. godine postane prvi crnac koji je pobedio na Vimbldonu, a ni britanskom veslaču Stivu Redgrejvu da 2000. godine u Sidneju osvoji zlatnu olimpijsku medalju. Koliko daleko može da se stigne, kada je dijabetes pod kontrolom, najbolje je pokazao italijanski alpinista Marko Petufo, koji je 2002. godine osvojio vrh na Himalajima (8.201 metar). Petufo je, inače, dijabetičar od 10. godine, a učestvovao je u brojnim ekspedicijama na Andima, Kilimandžaru, Alpima... Šećerna bolest jedno je od vodećih hroničnih oboljenja u svetu. Poznato je da je 2003. godine bilo 194 milona obolelih, sada ih ima oko 196 miliona, a procenjuje se da bi za 20 godina taj broj mogao da bude čak 360 miliona. Istovremeno, smatra se da na svakog registrovanog bolesnika postoji još jedan koji ima dijabetes, a to ne zna. Poslednjih godina najviše novih slučajeva zabeleženo je u Indiji, Kini, Brazilu i SAD, dok u Evropi prednjače Finska, Nemačka i Malta. Predsednica Udruženja za edukaciju dijabetičara SCG, profesor doktor Georgina Pudar smatra da je loša ishrana uticala da se na vrhu lestvice nađu siromašne države, dok za stanovnistvo u SAD kaže da "prvenstveno ima problem sa gojaznošću". "Amerikanci imaju najgori mogući način ishrane i najmanje fizičke aktivnosti. Žalosno je što i mi u jurnjavi za što višim standardom pokušavamo da imitiramo ono najgore", kaže doktorka Pudar. Međutim, nisu samo to uslovi za "epidemiju" ove bolesti u nekim državama, postoje i druge specifičnosti. "U malim sredinama kao što su Malta ili Sicilija dolazi do većeg mešanja osoba sa genetskom predispozicijom. Na primer, stanovništvo Malte ima dobar standard, jede zdravu hranu, ali ima manji izbor partnera. Zato je genetska predispozicija više zastupljena. Generalno, to i jeste karakteristika zatvorenih sredina", navodi ona. U Srbiji se pretpostavlja da ima između 300.000 i 400.000 obolelih od šećerne bolesti, od kojih je u Beogradu više od 100.000. "Kada uporedimo stopu oboljevanja kod nas sa, na primer, Italijom ili Francuskom, mi se tu praktično uklapamo. Neki proračuni pokazuju da je kod nas stopa oboljevanja oko četiri do pet odsto. Na jugu Srbije i na Kosovu je manja, ali Vojvodina 'vuče', jer je tamo prema procenama između sedam i osam odsto", kaže doktorka Pudar i dodaje da je razlog za to što se u Vojvodini jede mnogo masne hrane i puno testa. Ona je objasnila da su faktori rizika za pojavu dijabetesa ishrana, fizička aktivnost i gojaznost. "Može da postoji genetska predispozicija, ali ako ne postoji 'savez' sva tri faktora do dijabetesa neće doći". Predsednica Udruženja za edukaciju dijabetičara naglašava da nije nužno da, kada je neko gojazan, ide na redukciju telesne težine tako da ona bude idealna. Prema njenim rečima, pokazalo se da rezultate daje i smanjenje telesne težine za pet odsto. Pojava dijabetesa i kardiovaskularnih komplikacija smanjuje se za 30 do 50 odsto. Ako se smanji 10 odsto telesne težine, rizik se umanjuje za 70 odsto. Kada neka osoba oboli od dijabetesa, prvo se sprovodi dijeta, a u organizam se ne unose velike količine šećera i ugljenih hidrata koje provociraju veće lučenje insulina. “'Štos” je da se insulin prištedi. To znači - ishrana bez mnogo ugljenih hidrata i masti, veća fizička aktivnost kako bi se potrošila glukoza da pankreas ne mora mnogo da radi i gubitak telesne težine, čime se umanjuju mogućnosti za komplikacije", navodi doktorka Pudar. Ona kaže da osobe koje imaju šećernu bolest mogu da se bave svim sportovima ukoliko znaju kakav treba da bude režim ishrane, odnosno kako da preduprede nedostatak insulina (hipoglikemiju). "Ukoliko je fizička aktivnost umerena i dozirana, ona je apsolutno poželjna, jer mišić koji radi troši 20 puta više glukozu nego onaj u stanju mirovanja", navodi doktorka. Šećerna bolest se inače definiše kao skup metaboličkih poremećaja koji se manifestuju povišenim vrednostima šećera u krvi. Razlikuje se "tip 1" - koji nastaje zbog uništavanja ćelija pankreasa i nemogućnosti lučenja insulina i "tip 2" - koji nastaje zbog insulinske rezistencije, najčešće kod gojaznih osoba. Hronična hiperglikemija je udružena sa oštećenjima i poremećenom funkcijom drugih organa - oka, bubrega, nerava, srca i krvnih sudova. Međutim, prema tumačenju Svetske zdravstvene organizacije, dijabetes je "uslovna bolest" i zato se smatra da dijabetičar koji uzima svoju terapiju, redovno vežba i održava nivo glukoze na normali - jeste zdrav čovek.
Vera Milosavljević

znak “VIP” u ovom sluČaju znaČi "vrlo vaŽni kuĆni ljubimci"
I kućni ljubimci vole da letuju
Sezona godišnjih odmora često je i noćna mora za vlasnike kućnih ljubimaca, jer hotelijeri i ugostitelji ne planiraju četvoronožne goste. Međutim, čini se da se situacija, bar što se tiče razvijenog dela sveta, popravlja.
Od francuskih Alpa do Njujorka i Kalifornije, turističke kompanije prave aranžmane za ljude, ali i za njihove ljubimce. "U većini slučajeva ljudi idu na odmor sa svojim psima jer zbog posla provode malo vremena sa njima kad su kod kuće", kaže Tara Kejn. Ona sa svojim mužem Lenom već osam godina na svom sajtu DogFriendly.com daje informacije o hotelima i odmaralištima u Severnoj Americi koji dozvoljavaju boravak i psima, a, kako kaže, takvih mesta ima sve više. Prema podacima Turističkih udruženja Amerike, u protekle tri godine više od 29 miliona Amerikanaca putovalo je u destinacije udaljene više od 80 kilometara od mesta gde žive sa svojim kućnim ljubimcima. Od tog broja, skoro 80 posto je vodilo pse sa sobom. Na drugom mestu su ljubitelji mačaka, njih 15 posto, a ostali su vodili ptice, hrčke, zečeve, pa čak i ribice u akvarijumima. Kompanija Brejkavej advenčers iz Maunt Plezanta u Južnoj Karolini ima čak 210 ponuda za odmor u različitim delovima sveta, uključujući i četiri aranžmana pešačkih tura sa psima u Francuskoj. Ponuda uključuje i planinarenje na Alpima, zajedno sa kucama. Ta kompanija postoji već deset godina, a na ideju da organizuju odmore sa kućnim ljubimcima došli su zbog brojnih zahteva vlasnika. "Francuska je vrlo prijateljski nastrojena prema psima. Svi naši aranžmani su u neotkrivenim delovima Evrope - malim hotelima koji imaju puno porodičnih soba. Kada odete u Francusku, možete da vidite parove sa psima u svakom holu hotela", kaže Karol Keskitalo, koja sa svojim mužem Majklom Karsonom vodi Brejkavej. Međutim, vlasnici moraju ipak da sami nabave hranu za svoje ljubimce. "To je i bolja varijanta jer, kad bolje razmislite, ljudi najbolje poznaju svoje pse. Možda francuski psi vole francusku hranu", objašnjava Karson. Pse neće lepo dočekati samo u Francuskoj. U hotelu Plejs u Čarlstonu u Južnoj Karolini za pse, kako navodi AP, postoje posebne posude za hranu, a kada se umore odmaraju se u specijalno dizajniranim krevetima koji koštaju više od 350 dolara. Na sobama postoji i znak VIP, koji u ovom slučaju znači "vrlo važni kućni ljubimci" (Very Important Pets). Kompanija Juropeds takođe ima u svojoj ponudi pešačke ture sa psima, a njen predsednik Dejv Martin kaže da bi samo pre deset godina takve turističke ponude bile nezamislive. "Internet je vlasnicima pasa omogućio međusobnu komunikaciju, i zbog toga se može reći da je internet zaslužan što psi sada češće putuju".

| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"